Benja 2.0

Filmovi u Art kinu

U sklopu manifestacije prikazat će se dva zanimljiva filma tematski vezana uz glagoljicu producentske kuće Istrafilm. Jedan je film o Šimunu Kožičiću Benji. Režiser Bernardin Modrić prikazuje nam lik zadarskog biskupa kroz živu naraciju o njegovim aktivnostima. Drugi je film jednako zanimljiv a vraća nas barba Branku Fučiću, istraživaču, znanstveniku, piscu, neumornom tumaču naše glagoljske tradicije. Ako ste filmove možda već i pogledali, navratite opet u Artkino, vrijedi te filmove urezati u sjećanje, jer radi se o našim izuzetnim sugrađanima koji su djelovali široko izvan svojeg boravišta.

Postamenti na Korzu

Izložba na postamentima posvećena je modruškom biskupuŠimunu Kožičiću Benji i glagoljskoj tiskari koju je osnovao u Rijeci 1530.godine. Na plakatima se prikazuje životni put poznatoga hrvatskoga glagoljaškoga humanista Šimuna Kožičića Benje, s posebnim osvrtom na njegov boravak u Rijeci i osnutak glagoljske tiskare. Srednišnji i najvažniji dio izložbe čini pregled knjiga otisnutih u toj tiskari. Poznato je da je objavio najmanje šest knjiga a pojedini su originalni primjerci pohranjeni u nekim od najvećih svjetskih knjižnica. Od šest objavljenih naslova u Hrvatskoj je do sada reprintano pet. 

Predavanja o Kožičićevim pretiscima

akademkinja Anica Nazor, prof. dr. Mateo Žagar, prof. dr. Sanja Zubčić

Do sada je u Hrvatskoj objavljeno pet pretisaka Kožičićevih knjiga a predavači će nam opisati rad na njihovom objavljivanju i uvesti nas u glagoljički kontekst 16. stoljeća. U predavanju će se predstaviti dosad objavljeni faksimili izdanja iz Kožičićeve glagoljske tiskare te njihove transliteracije i/ili transkripcije. Istaknut će se tijek rada na zasad jednoj nepretisnutoj knjizi, Oficiju rimskom, i planovi za njegovo objavljivanje, a zaključno će se upozoriti na važnost i vrijednost riječke glagoljske tiskare i njezinih izdanja te upututi na buduće smjerove istraživanja.

Replika drvene tiskarske preše iz doba inkunabula

Drvena tiskarska preša, ili drveni tiskarski tijesak iz doba inkunabula, dopremljena je u listopadu 2020. u Rijeku i privremeno postavljena u Palaču šećerane. To je potpuno funkcionalna replika preše iz 16. stoljeća nalik onoj kakvu je koristio Johannes Gutenberg, a i domaći majstori-tiskari tog doba, Blaž Baromić, Silvestar Bedričić ili pak Šimun Kožičić Benja. Replika će služiti za demonstraciju tiska kako se odvijao u 16. i 17. stoljeću.

Vođenje po izložbi glagoljice

mr. sc. Orietta Lubiana, Sveučilišna knjižnica Rijeka

Izložba Glagoljica jedinstvena je izložba u Hrvatskoj, koja je 2018. godine obilježila zlatni jubilej postojanja – 50. godišnjicu. Otvorena je u prosincu 1968. godine, povodom obilježavanja 25. godišnjice pripojenja Istre, Rijeke i krajeva koji su bili pod fašističkom okupacijom, matici domovini. Autor izložbe je akademik Branko Fučić, a kroz 130 izložaka: epigrafskih spomenika, freski, najstarijih  pisanih  i tiskanih glagoljskih knjiga prikazuje povijest razvoja pismenosti i prvoga hrvatskog pisma, glagoljice, čije je izvorište upravo u našem kraju, na području sjevernoga Jadrana - u Istri i na kvarnerskim otocima. Posjetitelji će upoznati najstarije doba pismenosti u Hrvatskoj i doznati zašto je glagoljica toliko značajna za naš povijesni, jezični i nacionalni identitet.

Virtualni svijet zadarskog glagoljaštva

izv. prof. dr. Marijana Tomić, pročelnica Odjela za informacijske znanosti, voditeljica Centra za istraživanje glagoljaštva, Sveučilište u Zadru

U izlaganju će biti predstavljeni temeljni ciljevi Centra za istraživanje glagoljaštva, virtualni laboratorij za istraživanje glagoljaštva GlagoLab te do sada izrađene baze podataka, i to baze digitaliziranih glagoljskih rukopisa i bazevodenih znakova na papiru glagoljskih rukopisa, te nacrt bibliografije građe o zadarskom glagoljaštvu i leksikona glagoljske baštine. Osim znanstvenih, bit će predstavljene popularno znanstvene aktivnosti, i to suvremeni oblici komuniciranja digitalne baštine i uključivanje javnosti u znanstvene aktivnosti kroz crowdsourcing kampanje.

Predstavljanje Kuće istarskih fresaka u Draguću

mr. sc. Sunčica Mustač

Predstavit će se Kuća istarskih fresaka u Draguću, projekt Istarske županije i Općine Cerovlje, unutar koje djeluje Centar za freske kao zaseban odjel pri Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli. Njegova je uloga da bude referentno mjesto u kojem će se prikupljati sva dokumentacija tematski vezana za zidno slikarstvo. Otvaranje Kuće fresaka u prostoru stare škole u Draguću zajednički je projekt Županije Istarske i Općine Cerovlje, kojem su se kasnije priključili Regija Veneto i Ministarstvo kulture. Svi oni prepoznali su značaj zidnog slikarstva u Istri, specifičnog fenomena kulturne baštine, čije očuvanje i prezentacija zahtijeva velik trud i znanje. Svečano je otvorena  26. lipnja 2015. godine.

Glagoljski natpisi na istarskim freskama

dr. sc. Željko Bistrović

Autor će u predavanju obraditi ne samo one odavno poznate i kulturno-povijesno najvažnije spomenike ove vrste, već i one manje znane koji su otkriveni nakon Fučićevog izdanja Glagoljskih natpisa, a nisu dostojno znanstveno obrađeni. Glagoljske natpise na freskama možemo podijeliti u dvije skupine: one koji su nastali od ruke samog slikara ili njegovog suradnika prilikom oslikavanja  te one koji nastaju nakon oslikavanja, a najčešće su grafiti tj. ugrebenci posjetitelja. I jedni i drugi donose nam pregršt povijesnih podataka prvenstveno o osobama koje su ih napravile, no i o strukturi društva, važnim događajima, ali i duhu vremena koji se zrcali bilo kroz kršćanski svjetonazor i teme vezane uz prolaznost života, bilo kroz šaljive poruke glagoljaša koji komentiraju prizore na freskama ili same grafite.

Glagoljica i 3D

3D printanje je već godinama poznato kao atraktivna tehnologija koja mijenja svijet proizvodnje, a omogućava i svakodnevne stvaralačke izlete iz vlastite sobe. Na temelju plastičnih filamenta i FDA tehnologije u relativno kratkom vremenu moguće je kreirati raznolike fizičke predmete u obliku prototipa, igračke, suvenira i sl.
Glagoljica pruža veliki rezervoar inspiracije upravo za potonje što ćemo na radionicama imati prilike isprobati u praksi.

Mala škola glagoljice

​Kroz prezentaciju najznačajnijih djela hrvatske glagoljske baštine te analizu epigrafskih spomenika i tiskanih djela Kvarnera učenici će stjecati znanja o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice, njezinom razvoju, tisućgodišnjoj uporabi iznačaju za hrvatski kulturni i nacionalni identitet. Kroz praktičan rad promišljati će se primjena glagoljice u dizajnu, njezin potencijal kao zaštitnog znaka kulturnog identiteta te razumjeti glagoljicu kao preteču suvremenog semiotičkog marketinga. Kroz upućivanje na internetske izvore i glagoljske igre polaznici će upoznati institucije koje brinu o čuvanju i očuvanju hrvatske glagoljske baštine.