Benja 2.0
Tjedan glagoljice
Rijeka, 26. – 30. listopada 2021.
Demonstracije rada tiskarskoga tijeska iz doba inkunabula, mala škola glagoljice, 3D radionice, znanstveni i stručni skup
Demonstracije rada tiskarskoga tijeska iz doba inkunabula, mala škola glagoljice, 3D radionice, znanstveni i stručni skup
Tjedan glagoljice za ovu je prigodu nazvan Benja 2.0 zato što će obuhvatiti sadržaje u rasponu od početaka tiska pomičnim slovima do trodimenzionalnoga tiskanja. Manifestacija se sastoji od demonstracije rada replike drvenoga tiskarskog tijeska iz doba inkunabula, male škole glagoljice, demonstracije trodimenzionalnoga tiskanja, predavanja o nizu glagoljaških tema i okrugloga stola o budućnosti Interpretacijskoga centra tiskarstva u Rijeci te Ćirilometodske rute. Na pripremi ove manifestacije snage su udružili UdrugaTypeFlow, Grad Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka, Muzej grada Rijeke, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, Akademija primijenjenih umjetnosti Rijeka. Namijenjena je prvenstveno djeci i adolescentima, ali je otvorena i svima koje zanima glagoljica.
Događanja u sklopu manifestacije Benja 2.0 odvijat će se od utorka 26. do subote 30. listopada 2021. u prostorima Palače šećerane, Dječje kuće i Sveučilišne knjižnice Rijeka prema sljedećem rasporedu:
Svečano otvorenje drugoga ciklusa Benje 2.0
11.30– 11.55 Palača šećerane, Krešimirova 28
Demonstracija rada tiskarske preše (škole)
16.00 –18.00 Palača šećerane, Krešimirova 28
Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera (škole)
16.00 –18.00 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova ulica 28
Mala škola glagoljice - OTKAZANO
17.30 –19.00 Dječja kuća, Art-kvart “Benčić”
Nakon gotovo godinu dana nalazimo se opet u Palači šećerane pored naše tiskarske preše. Na službenom otvaranju manifestacije Benja 2.0 sudjelovat će zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan, ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i predstavnik udruge Typeflow Srećko Jelušić.
Drvena tiskarska preša ili drveni tiskarski tijesak iz doba inkunabula dopremljena je u listopadu 2020. u Rijeku i postavljena u Palaču šećerane. To je potpuno funkcionalna replika preše iz 16. stoljeća nalik onoj kakvu je koristio Johannes Gutenberg, a i domaći majstori tiskari toga doba: Blaž Baromić, Silvestar Bedričić ili pak Šimun Kožičić Benja. Replika će služiti za demonstraciju tiska kako se odvijao u 16. i 17. stoljeću.
Glagoljica i3D; demonstracija rada 3D printera (škole)
11.30 –13.30 i 16.00 – 18.00 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Demonstracija rada tiskarske preše (škole)
11.30 –13.30 i 16.00 – 18.00 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Šarena glagoljica (škole)
16.00 – 18.00 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Predavanje: Kuća istarskih fresaka u Draguću
12.00 –13.00 Sveučilišna knjižnica, dvorana izložbe Glagoljica, Dolac 1
Mala škola glagoljice - OTKAZANO
17.30 –19.00; Dječja kuća, Art-kvart “Benčić”
mr. sc. Sunčica Mustač
Sveučilišna knjižnica u Rijeci, 12.00 – 13.00
Brojne crkve sa zidnim slikama na relativno maloj površini istarskoga poluotoka fenomen su koji još akademik Branko Fučić uvodi u povijest umjetnosti pod nazivom „istarske freske“. Njihovu sustavnu obnovu započinje austrijska služba zaštite još u 19. stoljeću, a istraživanjem i valorizacijom bavi se sve više stručnjaka i zaljubljenika. Imajući to na umu, Povijesni i pomorski muzej Istre uključio je 2017. u svoju djelatnost i skrb o baštini izvan muzeja te oformio djelovanje Kuće fresaka. Kratak pregled razvoja zidnoga slikarstva Istre, zanimljive novosti iz recentnih istraživanja te pregled djelatnosti Kuće fresaka u Draguću, predstavit će nam njezina voditeljica Sunčica Mustač.
Započinjući svoje glagoljične putešestvije u Dječjoj kući, osnovnoškolci će kroz tri susreta u trajanju od devedeset minuta imati priliku steći uvid u baštinu koju je iza sebe ostavila duga povijest glagoljaštva. Polaznici će kroz praktičan rad i osmišljene aktivnosti, kao što su glagoljske pamtilice, premetaljke i kvizovi, steći znanja o povijesnom kontekstu nastanka glagoljice, njezinu razvoju, tisućgodišnjoj uporabi i važnosti za hrvatski kulturni i nacionalni identitet.
Uz teoriju uvijek dolazi i praksa. Osnovnoškolci će aktivno promišljati o primjeni glagoljice u interpretaciji baštine time što će imati priliku djelovati u nizu aktivnosti kroz koje će imati priliku osmišljavati i izrađivati glagoljicu današnjice
Želiš li naučiti pismo koje su koristili naši preci? Slike umjesto slova? Pridruži nam se na likovnoj radionici gdje ćemo se zabaviti uz oblikovanje slova glagoljice u kombiniranoj tehnici (kolaž, otisak, flomaster, tempera).
Cilj radionice je kroz likovnu kreativnost približiti polaznicima staroslavensko pismo glagoljicu na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.
Voditeljica radionice: Josipa Verbanac, muzejska pedagoginja.
Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera (škole)
11.30 –13.30 h i 16.00 – 18.00, Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Demonstracija rada tiskarske preše (škole)
11.30 –13.30 h i 16.00 – 18.00, Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Šarena glagoljica (škole)
11.30 –13.30 h i 16.00 – 18.00, Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
3D printanje već godinama poznato je kao atraktivna tehnologija koja mijenja svijet proizvodnje, a omogućava i svakodnevne stvaralačke izlete iz vlastite sobe. Na temelju plastičnih filamenta i FDA tehnologije u relativno kratkom vremenu moguće je kreirati raznolike fizičke predmete u obliku prototipa, igračke, suvenira i sl.
Glagoljica pruža velik rezervoar inspiracije upravo za potonje što ćemo na radionicama imati prilike isprobati u praksi.
Drvena tiskarska preša ili drveni tiskarski tijesak iz doba inkunabula dopremljena je u listopadu 2020. u Rijeku i postavljena u Palaču šećerane. To je potpuno funkcionalna replika preše iz 16. stoljeća nalik onoj kakvu je koristio Johannes Gutenberg, a i domaći majstori tiskari toga doba: Blaž Baromić, Silvestar Bedričić ili pak Šimun Kožičić Benja. Replika će služiti za demonstraciju tiska kako se odvijao u 16. i 17. stoljeću.
Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera (škole)
11.30 – 13.30 (škole)
Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Demonstracija rada tiskarske preše (škole, građanstvo)
11.30 – 13.30 (škole) i 16.00–18.00 (građanstvo)
Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Šarena glagoljica (škole)
11.30 – 13.30 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Znanstveni i stručni skup Benja 2.0
11.00 –13.30 Sveučilišna knjižnica, dvorana izložbe Glagoljica, Dolac 1
Okrugli stol Benja 2.0
14.30 – 15.30 Sveučilišna knjižnica, dvorana izložbe Glagoljica, Dolac 1
Mala škola glagoljice - OTKAZANO
17.30 –19.00 Dječja kuća, Art-kvart “Benčić”
Znanstveniinteres za glagoljicom zadnjih godina nastavlja samo rasti. Znanstveni i stručni skup u sklopu manifestacije ugostit će nekolicinu eminentnih istraživačkih imena iza kojih stoje godine istraživanja glagoljaške baštine. Šira će javnost imati priliku saznati više o djelima otisnutim u riječkoj glagoljskoj tiskari, o važnosti hrvatskoga glagoljaškoga nasljeđa u europskim razmjerima, o glagoljici u virtualnom svijetu te o najnovijim istraživanjima i nepoznatim glagoljskim fragmentima.
Zašto radimo Benja 2.0? Koja je budućnost Interpretacijskoga centra tiskarstva u Rijeci? Gdje je naše mjesto na Ćirilometodskoj ruti? Odgovore na ta pitanja nastojat će dati okrugli stol na kojem će sudjelovati: Velid Đekić, Srećko Jelušić, IrvinLukežić, Marko Medved, Dino Sefaja, Marijana Tomić, Vida Vukoja, Sanja Zubčić.
akademkinja Anica Nazor
prof. dr. sc. Mateo Žagar
prof. dr. sc. Sanja Zubčić
Sveučilišna knjižnica u Rijeci, 11.15 – 12.00
Dosad je objavljeno pet pretisaka Kožičićevih knjiga od ukupno objavljenih šest. U izlaganju će se predstaviti pretisci s pripadajućim znanstvenim aparatom, a njihovi će priređivači protumačiti metodologiju rada. Osobito je pritom važno istaknuti izdanje Misala Hrvackoga kao jedno od dvaju jedinih kritičkih izdanja u nas za sada. Istaknut će se tijek rada na zasad jednoj nepretisnutoj knjizi, Oficiju rimskom, i planovi za njegovo objavljivanje, a zaključno će se upozoriti na važnost i vrijednost riječke glagoljske tiskare i njezinih izdanja te uputiti na buduće smjerove istraživanja.
izv. prof. dr. Marijana Tomić
Sveučilišna knjižnica u Rijeci, 12.00 – 12.30
Sveučilište u Zadru koje posebno njeguje humanističke studije odavno prepoznaje istraživanja glagoljaštva kao jedna od svojih strateški važnih istraživačkih smjerova, a kroz Strategiju razvoja Sveučilišta u Zadru od 2017. do 2022.godine posebno potiče korištenje digitalnih tehnologija u istraživanju u humanističkim znanostima te uopće povezivanje STEM-a i humanističkih znanosti. U izlaganju će biti predstavljeni temeljni ciljevi Centra za istraživanje glagoljaštva, virtualni laboratorij za istraživanje glagoljaštva GlagoLab te do sada izrađene baze podataka, i to baze digitaliziranih glagoljskih rukopisa i baze vodenih znakova na papiru glagoljskih rukopisa, te nacrt bibliografije građe o zadarskom glagoljaštvu i leksikona glagoljske baštine. Osim znanstvenih, bit će predstavljene popularnoznanstvene aktivnosti, i to suvremeni oblici komuniciranja digitalne baštine i uključivanje javnosti u znanstvene aktivnosti kroz crowdsourcing kampanje. Istaknut će se i važnost te oblici sudjelovanja studenata u svim projektnim aktivnostima, zbog čega je Centar djeluje i kao nastavni laboratorij za studente informacijskih znanosti, informacijskih tehnologija te humanističkih studija.
dr. sc Vida Vukoja
Sveučilišna knjižnica u Rijeci, 12.30 – 12.45
Hrvatska tropismenost i glagoljaška kultura iznimno su zanimljive sastavnice europskoga mozaika kulturnih pojava. Ta je činjenica prepoznata i u okviru Ćirilometodske rute (The Cyril and Methodius Route) koja je od travnja 2021. dio programa Kulturnih ruti Vijeća Europe ustanovljena s ciljem upoznavanja i promidžbe raznolikosti europskoga kulturnog nasljeđa. S obzirom na iznimno bogatstvo naše glagoljaške kulture koja izravno kontinuira ćirilo metodsku baštinu treba očekivati da Hrvatska preuzme odgovornost i čast jedne od stožernih zemalja na Ruti. Stoga se osmišljava i planira uspostava mreže kulturnih centara i centara kulturnoga turizma koja će na promišljen i dostojan način, u suvremenoj interpretaciji, domaće i inozemne posjetitelje upoznati s izvanrednim blagom hrvatske tropismenosti te hrvatskom sastavnicom ćirilometodskoga nasljeđa. Unutar projekcije mreže važnih lokacija hrvatske ćirilometodske baštine, predstavljenei u okviru dokumenata nositelja Ćirilometodske rute, posebno istaknuto mjesto imaju Rijeka, Istra i sjeverno Hrvatsko primorje.
prof. dr. sc. Irvin Lukežić
Sveučilišna knjižnica u Rijeci, 12.45 – 13.10
U kratkom izlaganju govorilo bi se o glagoljskim natpisima u kamenu koji su nastali u Grobniku u razdoblju od petnaestoga do sedamnaestoga stoljeća, te predstavljaju značajan materijalni ostatak nekadašnje bogate vinodolske glagoljaške baštine. Najstariji među njima, koji je potjecao sa srednjovjekovne crkve Sv. Marije Tepačke iz petnaestoga stoljeća, koji je bio ugrađen u stepenište, te kasnije prebačen u nekadašnju kapelicu Sv. Jelene u Kaštelu, nažalost, je u međuvremenu nestao, te danas više nije poznato gdje se nalazi. Ostali glagoljski epigrafi sačuvani su na zvoniku i u unutrašnjosti župne crkva Sv. Filipa i Jakova, te u zbirci kamenih spomenika u Povijesnom muzeju Hrvatske u Zagrebu.
izv. prof. dr. Marko Medved
Sveučilišna knjižnica u Rijeci, 13.10 – 13.30
Priopćenje opisuje pronalazak glagoljskih fragmenata u samostanu sv. Danijela u Abanu Terme (Italija), u zajednici koja od druge polovice četrdesetih godina 20. stoljeća čuva arhivsko gradivo riječkih benediktinki sv. Roka nakon njihova egzila izRijeke. Na temelju obrade dr. sc. Kristijana Kuhara objasnit će se sadržaj fragmenata, pokušati odrediti razdoblje njihova nastanka i liturgijska uporaba. Fragmente će se smjestiti u kontekst jezičnoga pitanja unutar crkvene povijesti Rijeke, odnosno odgovoriti na pitanje mijenja li njihov pronalazak dosadašnje spoznaje o hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljskom pismu u gradu sv.Vida.
Demonstracija rada tiskarske preše (građanstvo)
11.30– 13.30 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera (građanstvo)
11.30– 13.30 Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova 28
Drvena tiskarska preša je potpuno funkcionalna replika preše iz 16. stoljeća nalik onoj kakvu je koristio Johannes Gutenberg, ali i domaći majstori tiskari toga doba, Blaž Baromić ili Šimun Kožičić Benja. Zahvaljujući njoj imat ćete priliku vidjeli kako je izgledao proces tiskanja u 16. i 17. stoljeću diljem Europe.
Nakon što zaokrenete ručicom preše u stilu Benje, dobit će priliku restarta titisak u maniri Benje 2.0 pomoću 3D printera.
S obzirom na to kako je broj mjesta na demonstracijama ograničen, rezervacije su obvezne i primaju se na e-poštu
info@benja.hr
Demonstracija rada tiskarske preše
10 – 12 h; Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova ulica
Organizator: Udruga Typeflow, za organizirane školske grupe i građane uz prethodnu najavu
Glagoljica i 3D; demonstracija rada 3D printera
10 – 12 h; Muzej grada Rijeke (Palača šećerane), Krešimirova ulica
Organizator: Gradska knjižnica Rijeka
R
U Palači šećerane kontinuirano će se odvijati demonstracije rada drvene tiskarske preše i radionice na kojima će se sudionici upoznati s tehničkim i društvenim utjecajem izuma tiska pomičnim slovima.
Na demonstracijama će se posjetiteljima pokazivati kako su se izrađivali otiscina papiru, a na radionicama će sudionici i sami moći izraditi otisak. Otisci će se izrađivati iz klišeja ili od predložaka složenih od pomičnih glagoljskih slova.
Otiskivat ćemo jednobojne i dvobojne predloške.
Tijekom triju susreta u trajanju školskoga blok-sata polaznici će se kroz igre glagoljske pamtilice (memory), školice, premetaljke (scrabble), kola sreće i kviza upoznavati s različitim tipovima glagoljskoga pisma. Kroz praktičan rad (izrada čestitke, straničnika i suvenira, osmišljavanje loga) učit će se služiti različitim tipovima glagoljskoga pisma u čitanju i pisanju po principu transliteracije (slovo za slovo). Analizom geometrijskoga modela – rozete i rekonstrukcijom slova trokutaste glagoljice bit će pozvani da zajedno osmisle vlastito pismo.
Na radionicama 3D printanja upoznavat ćemo jednostavne oblike 3D modeliranja za koje će glagoljska slova služiti kao osnova inspiracije za oblikovanje raznih uporabnih ili suvenirskih predmeta koji će na 3D printerima i biti izrađeni.
Na manifestaciju Benja 2.0 organizatori su pozvali nekoliko uglednih istraživača glagoljice. Glagoljica je i danas predmet živoga istraživačkoga zanimanja, kao i praktične primjene za muzejske i izložbene aktivnosti. Posjetitelji koji se budu odazvali na poziv za predavanja moći će saznati iz prve ruke o radu na pretiscima izdanja Šimuna Kožičića Benje, o istarskim freskama i glagoljskim natpisima na njima, te o najnovijim istraživanjima o glagoljici u kontekstu digitalne humanistike.
Za čitavo vrijeme trajanja manifestacije, demonstracije rada tiskarske preše te programi Glagoljica i 3D i Mala škola glagoljice bit će organizirani u terminima za školsku djecu i za građane. Za sve radionice obavezna je prethodna prijava.
Ovisno o interesu molimo da se prijavite putem nekih od niže navedenih kontakata.
- za demonstracije rada tiskarske preše:
info@benja.hr
- za radionicu 3D tiska: prijave.programi@gkri.hr
- za Malu školu glagoljice: prijave.programi@gkri.hr
- za predavanja, znanstveni skup i okrugli stol u Sveučilišnoj knjižniciRijeka: glagoljica@svkri.hr.
Organizatori zadržavaju pravo izmjene programa sukladno važećim epidemiološkim mjerama i preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo te odlukama Stožera civilne zaštite RH.
i
UTORAK, 26.10.2021.
- Glas Istre - Otvorena manifestacije Benja 2.0 (26.10., 18:31)
- Moja Rijeka - Benja 2.0: Tjedan glagoljice (26.10.)
- Ri portal - U Rijeci započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021.; Zainteresirani će moći aktivno sudjelovati u radionicama (26.10., 17:18)·
- Kanal Ri - BENJA 2.0 - U Rijeci počeo tjedan glagoljice (26.10.)
- Radio HRT - Počeo Benja 2.0: Tjedan glagoljice u Rijeci (26.10., 14.04)
SRIJEDA, 27.10.2021.
- Novi list - Benja2.0: Kako približiti glagoljicu djeci i mladima (27.10., 9:10)
- Fiuman - Započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021. (27.10)
- Ri portal - U Rijeci započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021.; Zainteresirani će moći aktivno sudjelovati u radionicama (26.10., 17:18)·
- Torpedo media – Započela manifestacija Benja 2.0: Tjedan glagoljice 2021. (27.10.)
- RTL - Jeste li znali da je Rijeka i grad glagoljice? Da, baš tamo je 1530. Šimun Kožičić Benja osnovao glagoljsku tiskaru (27.10., 07:00)
Prošlogodišnje objave iz medija, kao i kompletan program možete vidjeti na ovom linku: Tjedan glagoljice 2020.
ORGANIZATORI:
PARTNERI:
Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Muzej grada Rijeke, Akademija primijenjenih umjetnosti, Prirodoslovno grafička škola, Welt d.o.o.
DONATORI i SPONZORI:
Igepa Plana d.o.o, g. Bogdan Solić, prof. dr. Mladen Lovreček, Tiskara Venerus
LISTOPAD 2021.
Prilikom izrade tiskanih i on-line materijala manifestacije korišteni su glagoljski fontovi g. Nenada Hančić-Matejića kojem se zahvaljujemo.